Okvir za plan učenja radi dosljednog napretka

Pretvorite cilj u dokaze

Počnite od ishoda, roka i polaznog stanja. Cilj poput naučiti organsku hemiju preširok je da bi se mogao rasporediti. Korisnija verzija glasi: do kraja četiri sedmice objasniti ponašanje kiselina i baza, predvidjeti smjer jednostavnih reakcija prijenosa protona i riješiti miješani skup zadataka bez oslanjanja na popis reakcija.

Odredite dva do četiri sedmična ishoda koji se mogu pokazati. Završetak je slabiji dokaz od učinka. Čitanje tri poglavlja može biti potrebno, ali objašnjavanje mehanizma, rješavanje novog zadatka ili uočavanje greške bez bilješki govori vam više o onome što je naučeno.

• Ishod: šta učenik treba moći učiniti.
• Dokaz: odgovor ili rad koji bi to pokazao.
• Ograničenje: vrijeme, preduslov, pristupačnost ili format procjene.
• Datum pregleda: kada će se plan preispitati umjesto da se automatski slijedi.

Prije raspoređivanja sedmice provedite kratku dijagnostiku

Koristite mali miješani skup ili zadatak objašnjavanja da pronađete trenutno usko grlo. Svrha nije dobiti pouzdanu ocjenu iz pet pitanja. Svrha je odlučiti treba li sedmica početi ciljnom temom, preduslovom ili prikazom koji učenik još nije povezao.

Za učenika statistike koji može izračunati srednju vrijednost, ali ne može protumačiti varijabilnost, dodatno vježbanje računanja može djelovati produktivno, a zaobilazi pravi problem. Dijagnostika u kojoj učenik poredi dvije raspodjele može brzo otkriti prazninu i spriječiti da plan potroši cijelu sedmicu na pogrešnu aktivnost.

Svaki blok gradite oko dozivanja i ispravljanja

Praktičan blok može stati u dvadeset pet do četrdeset minuta: dvije minute za navođenje cilja, deset minuta za dozivanje ili rješavanje bez bilješki, deset minuta za pregled grešaka i ponovnu izgradnju koraka koji nedostaje, te završna kratka provjera s izmijenjenim detaljima. Tačno trajanje je manje važno od zaštite faza dozivanja i ispravljanja.

Bilješke, videozapisi i objašnjenja su ulazni materijal, a ne dokaz učenja. Koristite ih nakon pokušaja kada mogu odgovoriti na konkretno pitanje. Zatim zatvorite izvor i ponovo izložite ideju. Ovaj slijed pretvara ponavljanje u dokaz umjesto da dopušta da prepoznavanje glumi dozivanje.

• Pokušajte prije nego što ponovo otvorite izvor.
• Klasifikujte grešku umjesto da prepisujete tačan odgovor.
• Zapišite jedno ispravljeno pravilo, prikaz ili korak odluke.
• Provjerite ispravku na drugačijem primjeru.

Zaštitite staro gradivo od nestajanja

Rezervišite dio sedmice za ponavljanje koje je na redu i miješano vježbanje. Plan koji u svakoj sesiji uvodi novo gradivo može na papiru stvoriti brz napredak, dok stariji pojmovi postaju nedostupni. Ponavljanje treba biti raspoređeno i zahtijevati dozivanje, a ne samo ponovno čitanje posljednjeg objašnjenja.

Izmiješajte srodne vrste zadataka nakon što učenik može izvesti svaku zasebno. Prerano miješanje može dodati šum; miješanje nakon početnog razumijevanja pomaže učeniku da vježba biranje metode umjesto praćenja naslova poglavlja. Plan treba pokazivati i fokusirane blokove i miješane provjere.

Preplanirajte na osnovu obrazaca grešaka, a ne raspoloženja

Na kraju sedmice usporedite planirane dokaze sa stvarnim radom. Zadržite, premjestite, podijelite ili ukinite ishode na osnovu onoga što odgovori pokazuju. Jedna teška sesija nije dovoljna da se odustane od teme, ali ponovljene greške s istim preduslovom razlog su za promjenu puta.

Dobar sedmični pregled je kratak: šta je postalo pouzdano lakše, koja se greška ponavljala, koji preduslov sada djeluje relevantno i koja će se jedna promjena isprobati sljedeće sedmice. Robotutor može predložiti sljedeći put, ali učenik i dalje treba moći vidjeti zašto se put promijenio.

• Zadržite ishod kada se raznoliko dozivanje poboljšava.
• Podijelite ishod kada sadrži više neusvojenih vještina.
• Vratite se unazad kada preduslov ponovljeno objašnjava promašaje.
• Potražite pomoć čovjeka kada su generisane povratne informacije u sukobu ili se isti ciklus ispravljanja ponavlja.